+s+posjetiteljima+na+izletistu+Blanje.jpg)
Obitelj Smoljan u malom slavonskom selu Blanju, na gotovo napuštenom izletištu pokrenula projekt seoskog turizma koji svakim danom posjećuje sve više ljudi
BLANJE - Od kada je prije 17 godina gradsku gužvu i vreli osječki asfalt zamijenila mirom i tišinom pitomog slavonskog sela i sjedišta općine, Viljevom, obitelj Smoljan, a posebice suprug Branimir, razmišljala je kako pokrenuti seoski turizam na području koje je izrazito poljoprivredni kraj. Zahvaljujući upornosti, a ponekad, kako sam kaže i vlastitoj tvrdoglavosti te marljivom radu cijele obitelji, ideja je zaživjela u malom i pitoresknom selu Blanje, smještenom između Donjeg Miholjca i Viljeva.
- Godinama sam na ovom području radio kao veterinar i prolazio svim ovim malim selima u našoj okolici, u kojima vrijeme kao da je stalo, u kojima unatoč automobilima i modernoj mehanizaciji još uvijek guske šetaju po sokacima, pijetlovi ujutro bude, krave i konji zajedno s ovcama slobodno šeću na prostranim pašnjacima…Prava seoska idila iz sredine prošlog stoljeća, kao stvorena za pokretanje seoskog turizma – prisjeća se Branimir trenutaka kada je ideja o seoskom turizmu još bila samo ideja.
Nakon dogovora s obitelji krenuo je u realizaciju. Prenamjena nekadašnjeg ribičkog izletišta u objekt slavonsko-šokačkog stila s popratnim sadržajem vrlo brzo pokazala se kao pun pogodak. Selo Blanje uskoro je postalo svakodnevno stjecište brojnih stranih i domaćih turista, školskih ekskurzija i svih onih željnih odmora i uživanja u zelenoj idile.
- Jednoglasnom odlukom Općine Viljevo u listopadu 2005. godine dozvoljeno nam je da u Blanju pokrenemo seoski turizam. Zbog zakonskih regulativa i još uvijek nedorečenih odredbi o seoskom turizmu, osnovali smo Udrugu ljubitelja i čuvara prirode Blanje i potpuno preuredili izletište i nekadašnju kovačku školu u ugostiteljski objekt s etnorestoranom – kaže Smoljan dodajući kako su on i njegova ubitelj u ovaj projekt do sada uložili preko milijun kuna vlastitih sredstava.
Zahvaljujući velikom angažmanu cijele obitelji, koju osim Branimira čine i supruga Ksenka te sinovi Hrvoje i Matej, posjetitelji danas na Blanju mogu uživati u tradicionalnim slavonskim jelima, kao što su fiš, čobanac, šaran na rašljama, a na raspolaganju stoji i pečenjara u kojoj se može ispeći janje ili prase.
U sklopu etnorestorana nalazi se i etnomuzej s više od 2.000 sakupljenih starinskih izložaka te sobe za noćenje s četiri ležaja u kategoriji 2 zvjezdice.
- U tijeku su završne radnje oko registracije «Seoskog turizma Branimir», nakon čega će uslijediti i još neka dodatna ulaganja, prije svega u izgradnju Slavonske kuće s još 20-tak ležaja – otkriva nam Branimir.
Prirodno jezerce koje je prepuno različite ribe, svakodnevno privlači brojne ribolovce iz bliže i dalje okoline, a nedavno su prikupljene i sve potrebite dozvole za organizaciju foto-safarija na rijeci Dravi, od Miholjačkih Martinaca do Donjeg Miholjca, s poludnevnim i vikend aranžmanima s noćenjem pod šatorima. Za one željne sportskih aktivnosti na jezeru Blanje uređena su igrališta za mali nogomet i odbojku, a ljubitelji biciklizma mogu iznajmiti bicikle i prema utvrđenim biciklističkim stazama obići okolne općine. Posebna atrakcija najmlađima na jezeru Blanje su kobile Šedi, koju je Branimiru donirala Udruga MOGU iz Osijeka, i Žaža te četveromjesečno ždrijebe Zeus, maza svih posjetitelja.
- Usmenim prenošenjem i uz malo propagande po novinama i radiju, dogodilo se da praktički svakodnevno primamo goste iz svih krajeva Hrvatske, ali i Slovenije, Njemačke, Austrije, Mađarske i Švicarske, a imali smo i nekoliko gostiju iz Finske i Kanade. Brojni gosti i zahtjevna organizacija njihovog boravka prisilila nas je da zaposlimo dodatni broj ljudi. Povezali smo se s dosta kućanstava s ovog područja, od kojih dobavljamo domaću rakiju, kupinovo vino, med, sireve, autohtone kolače i meso – priča nam Branimir, dodajući kako je već pokrenuo i postupak za dobivanje statusa eko-sela, a u pripremi su i razni programi kojima će se dodatno obogatiti ponuda Blanja.
- U Blanje smo i ja i moja obitelj zaista uložili jako puno truda i sredstava, ali nije mi ni najmanje žao. Vjerujem da će nam se to sve vratiti kada za koji mjesec zaživi «Seoski turizam Branimir». Udruga čuvara i ljubitelja prirode tada će se zatvoriti i Blanje postaje čisti obiteljski posao koji će zapošljavati najmanje dvadesetak ljudi – zaključuje Branimir Smoljan, veterinar i zaljubljenik u prirodu, koji je prije 17 godina napustio Osijek i sreću pronašao u Miru i tišine netaknute seoske idile u malom selu Blanju.
- Godinama sam na ovom području radio kao veterinar i prolazio svim ovim malim selima u našoj okolici, u kojima vrijeme kao da je stalo, u kojima unatoč automobilima i modernoj mehanizaciji još uvijek guske šetaju po sokacima, pijetlovi ujutro bude, krave i konji zajedno s ovcama slobodno šeću na prostranim pašnjacima…Prava seoska idila iz sredine prošlog stoljeća, kao stvorena za pokretanje seoskog turizma – prisjeća se Branimir trenutaka kada je ideja o seoskom turizmu još bila samo ideja.
Nakon dogovora s obitelji krenuo je u realizaciju. Prenamjena nekadašnjeg ribičkog izletišta u objekt slavonsko-šokačkog stila s popratnim sadržajem vrlo brzo pokazala se kao pun pogodak. Selo Blanje uskoro je postalo svakodnevno stjecište brojnih stranih i domaćih turista, školskih ekskurzija i svih onih željnih odmora i uživanja u zelenoj idile.
- Jednoglasnom odlukom Općine Viljevo u listopadu 2005. godine dozvoljeno nam je da u Blanju pokrenemo seoski turizam. Zbog zakonskih regulativa i još uvijek nedorečenih odredbi o seoskom turizmu, osnovali smo Udrugu ljubitelja i čuvara prirode Blanje i potpuno preuredili izletište i nekadašnju kovačku školu u ugostiteljski objekt s etnorestoranom – kaže Smoljan dodajući kako su on i njegova ubitelj u ovaj projekt do sada uložili preko milijun kuna vlastitih sredstava.
Zahvaljujući velikom angažmanu cijele obitelji, koju osim Branimira čine i supruga Ksenka te sinovi Hrvoje i Matej, posjetitelji danas na Blanju mogu uživati u tradicionalnim slavonskim jelima, kao što su fiš, čobanac, šaran na rašljama, a na raspolaganju stoji i pečenjara u kojoj se može ispeći janje ili prase.
U sklopu etnorestorana nalazi se i etnomuzej s više od 2.000 sakupljenih starinskih izložaka te sobe za noćenje s četiri ležaja u kategoriji 2 zvjezdice.
- U tijeku su završne radnje oko registracije «Seoskog turizma Branimir», nakon čega će uslijediti i još neka dodatna ulaganja, prije svega u izgradnju Slavonske kuće s još 20-tak ležaja – otkriva nam Branimir.
Prirodno jezerce koje je prepuno različite ribe, svakodnevno privlači brojne ribolovce iz bliže i dalje okoline, a nedavno su prikupljene i sve potrebite dozvole za organizaciju foto-safarija na rijeci Dravi, od Miholjačkih Martinaca do Donjeg Miholjca, s poludnevnim i vikend aranžmanima s noćenjem pod šatorima. Za one željne sportskih aktivnosti na jezeru Blanje uređena su igrališta za mali nogomet i odbojku, a ljubitelji biciklizma mogu iznajmiti bicikle i prema utvrđenim biciklističkim stazama obići okolne općine. Posebna atrakcija najmlađima na jezeru Blanje su kobile Šedi, koju je Branimiru donirala Udruga MOGU iz Osijeka, i Žaža te četveromjesečno ždrijebe Zeus, maza svih posjetitelja.
- Usmenim prenošenjem i uz malo propagande po novinama i radiju, dogodilo se da praktički svakodnevno primamo goste iz svih krajeva Hrvatske, ali i Slovenije, Njemačke, Austrije, Mađarske i Švicarske, a imali smo i nekoliko gostiju iz Finske i Kanade. Brojni gosti i zahtjevna organizacija njihovog boravka prisilila nas je da zaposlimo dodatni broj ljudi. Povezali smo se s dosta kućanstava s ovog područja, od kojih dobavljamo domaću rakiju, kupinovo vino, med, sireve, autohtone kolače i meso – priča nam Branimir, dodajući kako je već pokrenuo i postupak za dobivanje statusa eko-sela, a u pripremi su i razni programi kojima će se dodatno obogatiti ponuda Blanja.
- U Blanje smo i ja i moja obitelj zaista uložili jako puno truda i sredstava, ali nije mi ni najmanje žao. Vjerujem da će nam se to sve vratiti kada za koji mjesec zaživi «Seoski turizam Branimir». Udruga čuvara i ljubitelja prirode tada će se zatvoriti i Blanje postaje čisti obiteljski posao koji će zapošljavati najmanje dvadesetak ljudi – zaključuje Branimir Smoljan, veterinar i zaljubljenik u prirodu, koji je prije 17 godina napustio Osijek i sreću pronašao u Miru i tišine netaknute seoske idile u malom selu Blanju.
Na Blanju se ovih dana provodi i projekt terapijskog jahanja pod vodstvom terapeuta iz Osijeka. Školu terapijskog jahanja za djecu s teškoćama u razvoju organiziralo je Društvo Naša djeca Donji Miholjac u suradnji s donjomiholjačkim Lions klubom «Mihael», koji su prije mjesec dana zajednički organizirali humanitarni koncert klasične glazbe s kojega je cjelokupni prihod iskorišten za organizaciju terapijskog jahanja. Školu polazi 12. hendikepirane djece s područja Donjeg Miholjca.
2 komentara:
bio sam tu i jako je super nagovaram mamu i tatu da idemo na izlet tu. jako mi se svida sadrzaj cijelog objekta
Da li se moze iznajmiti konj za jahanje na tom imanju za djecu od 5 i 7 godina?
Objavi komentar